Do kraja sljedeće godine ići će se s izmjenama Zakona o radu. Već ove jeseni Ministarstvo će započeti široku javnu raspravu u kojoj želi prikupiti što više prijedloga za izmjene i poboljšanja Zakona o radu. Kad završi javna rasprava, znat će se i detalje o izmjenama Zakona o radu – pojasnio je ministar rada Mirando Mrsić.
Novi zakon, neslužbeno se doznaje, neće ispuniti traženje poslodavaca koji već godinama zagovaraju fleksibilizaciju zapošljavanja, ali i otpuštanja. U Banskim dvorima, naime, smatraju kako fleksibilizacija nije potrebna te kao krunski argument svojoj tezi iznose podatke o otpuštanjima i zatvorenim radnim mjestima posljednjih godina.
I struka i Vlada smatraju da je Ministarstvo rada već napravilo velik posao donošenjem Zakona o reprezentativnosti kojim su ukinuti neograničeni kolektivni ugovori, što je u konačnici priznala i agencija Fitch u svom posljednjem mišljenju. Usto, kad se govori o fleksibilizaciji rada, iz krugova bliskih Vladi ističu vouchere za rad u poljoprivredi kao jedan od najfleksibilnijih oblika rada na svijetu. Prema zasad neslužbenim informacijama, uvodi se mogućnost part time zapošljavanja, i to tako da poslodavac koji zaposli radnika na, primjerice, četiri sata, plaća doprinose samo za taj dio radnoga vremena.
Rad za više poslodavaca
Radnici koji će biti zaposleni na pola radnog vremena, trećinu ili četvrtinu, imat će mogućnost “prikupljanja satnice”, odnosno rada za više poslodavaca kako bi u konačnici zarađivali, i ništa manje bitno dobivali uplate doprinosa, kao da rade klasično puno radno vrijeme kod jednoga poslodavca. Što bi to trebalo značiti? Četiri manje tvrtke mogle bi zaposliti, primjerice, jednu čistačicu, i svaki od njih plaćao bi četvrtinu plaće, doprinosa i poreza.
Ideja je Vlade da se u novom Zakonu o radu ukinu oštre granice između rada na određeno i neodređeno vrijeme. Na taj način žele spriječiti da se radnike na određeno vrijeme, kao što je danas slučaj, nakon dvije godine produživanja ugovora otpušta na jedan mjesec, a nakon toga ih se opet zapošljava na određeno vrijeme.
U planu je i uvođenje rada od kuće, posebno za majke s malom djecom. Razrađuju se i modeli zapošljavanja umirovljenika, kao i konačno ozakonjenje rada kućnih pomoćnica koje danas, u velikoj većini slučajeva, svoje dnevnice od 200 ili 300 kuna za čišćenje stanova, kuća, vikendica i apartmana zarađuju na crno, bez kune plaćenoga poreza ili doprinosa, čime se, naravno, zakida državni proračun.
Stručnjaci za tržište rada podržavaju prijedloge za skraćeno radno vrijeme, ali su skeptični kad je riječ o primjeni. Zabrinjava ih, u prvom redu, visoka razina administriranja u zemlji pa smatraju da će rad sa skraćenim radnim vremenom zaživjeti tek kad se administriranje pri prijavi i odjavi radnika te reguliranju radničkih prava liši pretjeranih obrazaca.
