Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Udruga Franak: HNB je držala „ljestve“ poslovnim bankama ne štiteći potrošače

Poslovne banke u Republici Hrvatskoj ugovarale su promjenjivu kamatnu stopu u ugovorima o kreditu na način da ih mogu mijenjati svojim samovoljnim jednostranim odlukama

Poslovne banke u Republici Hrvatskoj ugovarale su promjenjivu kamatnu stopu u ugovorima o kreditu na način da ih mogu mijenjati svojim samovoljnim jednostranim odlukama

Udruga Franak poslala je danas otvoreno pismo ministru financija Slavku Liniću i predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću koje vam prenosimo u cijelosti.

Poštovani ministre Liniću i poštovani predsjedniče Vlade,

pružamo Vam potporu i vjerujemo da ćete riješiti problem nezakonite prakse banaka u vezi sa samovoljnim povećanjima kamata poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj unazad desetak godina. Ministar Linić to je obećao javno u Saboru Republike Hrvatske.

Poslovne banke u Republici Hrvatskoj ugovarale su promjenjivu kamatnu stopu u ugovorima o kreditu na način da ih mogu mijenjati svojim samovoljnim jednostranim odlukama. To se događalo sve do donošenja izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i propisivanja određivanja parametara u članku 11.a toga zakona. Međutim, u postojećim kreditima ugovorenim prije stupanja na snagu toga članka, i dalje se događa bankarska samovolja.

Hrvatska narodna banka držala je „ljestve“ poslovnim bankama ne obavljajući superviziju i ne štiteći potrošače od samovolje banaka. Dapače, HNB na svojim stranicama objašnjava kako je takav način promjene kamatnih stopa dopušten. Zbog toga smo kazneno prijavili HNB DORH-u u utorak, 7. svibnja 2013. (zbog nečinjenja i poticanja na kazneno djelo – budući da se radi o šteti koju zbog pogodovanja bankama trpe hrvatski građani, ali i država, u milijardama kuna, mišljenja smo da se radi o kaznenom djelu).

Od Vas očekujemo da predložite izmjene Zakona o zaštiti potrošača na način da se prekine samovolja banaka i da se fiksne marže u svim ugovorima bez propisanih formula za promjenu kamatnih stopa odrede na temelju početnih uvjeta kreditiranja, početne kamate i početnih promjenjivih parametara. Tako je to određeno u Republici Srbiji još 2011. godine, koja je time dokazala da je pravna država. Citiramo odredbe njihova Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga: „Davaoci finansijskih usluga su dužni da do dana primene ovog zakona, ugovore koji su zaključeni do tog dana usklade sa odredbama člana 8. i člana 26. st. od 1. do 3. tog zakona na taj način da visina ugovorene promenljive a neodredive nominalne kamatne stope, odnosno promenljivog neodredivog elementa te stope ne može biti veća od njihove inicijalne visine (visine u momentu zaključenja ugovora).

“Dakle, u Republici Srbiji još 2011. godine riješen je problem samovolje banaka u sferi promjene kamatnih stopa i to tako da se morao poštivati princip rimskoga prava – Quod ab initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere – što ne valja od početka, neće se popraviti protekom vremena. To znači, ako je nešto ništetno, da bi postalo valjano moramo se vratiti na početak i s početnim uvjetima popraviti ništetne ugovorne odredbe.

Iz medija saznajemo da namjeravate ograničiti kamate u „švicarskim“ kreditima na početne kamate. Iz toga smo shvatili da je jedini element koji priznajete za popravak nezakonitosti početna kamata, dok ne priznajete početni promjenjivi parametar. To za korisnike kredita s valutnom klauzulom znači sljedeće:

1. Prijedlog je lošiji od postojećeg stanja, jer nekim korisnicima privremeno donosi manju kamatu, dok nekima koji već imaju manju kamatu od početne može donijeti veću kamatu. Isto tako, svim dužnicima takva odredba donosi veliku neizvjesnost u budućnosti zbog toga što je sada LIBOR na minimumu, vrlo blizu nule, pa će početna kamata u stvari biti fiksna marža banke.

2. Marže na švicarce će se kretati u rasponu 4 do 6, jer ima kredita koji imaju početnu kamatu veću od 6%. Za to vrijeme je kamata na „švicarce“ u Austriji, Francuskoj, Poljskoj oko 2%, u Sloveniji oko 3%, u Srbiji od 1,2 do 4%.

3. Dio kredita trenutno ima manju kamatu od početne, što znači da novi prijedlog omogućuje banci da na temelju zakonske regulative poveća kamatu.

4. Dosadašnja nezakonita povećanja kamata na neki način se priznaju, jer se omogućuje bankama da za izračun fiksne marže uporabe sada važeći promjenjivi parametar, pri čemu se zanemaruje činjenica da je to trebalo biti određeno na početku kredita. Današnji promjenjivi parametri su na razinama blizu nule, a to donosi ogromne marže banaka koje bi se onda primjenjivale do kraja otplate kredita (u prilogu povijesno kretanje LIBORA i EURIBORA).

5. Banke se već bune zbog potencijalnog „posebnog“ tretmana „švicarskih“ kredita, ali to je lažna uzbuna, jer u stvarnosti trljaju ruke, svjesni da će sljedećih 20 godina imati kredite s najvećim maržama u EU koje se više neće moći promijeniti.

6. Prijedlog zakona je neustavan, jer se događa diskriminacija postojećih korisnika kredita jednih prema drugima, i to čak veća diskriminacija „švicaraca“, nego „euraša“ i „kunaša“, jer švicarci imaju najniže referentne kamatne stope u povijesti, a to gura obitelji u još veće dužničko ropstvo.

7. Prijedlog je diskriminirajući kad se usporede postojeći i budući krediti, jer će u postojećim stambenim kreditima kamate u budućnosti moći samo rasti na 6 – 10%, dok će novi krediti zasigurno u budućnosti pasti na 3 do 4%. Ovdje moramo istaknuti i posebno opasne pozicije za EUR kredite na kojima će se vjerojatno primjenjivati trenutni EURIBOR koji je također na povijesnom minimumu, a EURIBOR povijesno ima tendencije kretanja u višim područjima nego CHF LIBOR. Time se i zasada stabilni EUR krediti dovode u veliki rizik povećanja rata!

Ne znamo jeste li svjesni da banke knjigovodstvenim trikovima tečajne razlike bez oporezivanja prebacuju svojim bankama majkama. Stalno govore da su se zadužile u „švicarcima“. Derivati nisu zaduživanje u pravome smislu te riječi, derivati su virtualni knjigovodstveni trikovi. Banke „zamračuju“ kroz vanbilancu stotine milijuna kuna na tečajnim razlikama, a to im omogućuje HNB svojom politikom tzv. pokrivenosti kredita odgovarajućom valutom kroz vanbilancu, ako depoziti građana nisu dovoljni.

Nadamo se da obećanje koje je ministar dao u Saboru nije bilo samo na riječima. Ispunjenje obećanja značit će da se poštuje vladavina prava, a njegovo neispunjenje ili paravansko rješenje značit će gaženje vladavine prava u Republici Hrvatskoj.

Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Svi nogometni entuzijasti koji su u potrazi za idealnim televizorom razveselit će nova pogodnost koju donosi Philips TV.

Financije

Bliži se još jedna runda natječaja subvencioniranih stambenih kredita.

Financije

Prema sadašnjim informacijama, Hrvatska bi euro mogla uvesti već 2023. godine.

Novosti

Pripajanjem Erste Factoringa banci klijentima će biti osigurana još kvalitetnija i efikasnija usluga u segmentu faktoringa, koji i dalje ostaje vrlo bitan segment u...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.